U tjednima nakon Čiste srijede koji su prethodili Uskrsu provodili smo niz aktivnosti koje su djeci omogućile iskustveno učenje i aktivno sudjelovanje. Pričama, razgovorima i simboličkim igrama upoznavali smo ih s korizmenim razdobljem kao vremenom priprave za Uskrs. Poseban naglasak stavili smo na razvoj empatije i međusobnog uvažavanja, potičući djecu na plemenitost – pomaganje prijateljima, dijeljenje, ohrabrivanje i brigu za druge u svakodnevnim situacijama.

Važan dio našeg korizmenog puta bio je i molitveni vid. Djeca su kroz zajedničku molitvu učila zahvaljivati, moliti za druge te razvijati osjećaj povjerenja i blizine s Bogom. Na jednostavan i njima razumljiv način poticali smo ih na sabranost, promišljanje o vlastitim postupcima i razvijanje dobrih navika.

Ovu korizmu živjeli smo u duhu Godine nade koja se obilježava u Sisačkoj biskupiji. Svakodnevnim aktivnostima nastojali smo kod djece razvijati osjećaj nade, povjerenja i sigurnosti, potičući ih da prepoznaju dobro u sebi i drugima te da i malim djelima mogu unositi radost i svjetlo u svoju okolinu.

Likovne aktivnosti imale su osobitu ulogu u izražavanju dječjih doživljaja i razumijevanja. Djeca su između ostaloga samostalno izrađivala crteže za postaje križnog puta, čime smo poticali njihovu kreativnost, ali i produbljivali razumijevanje uskrsnog otajstva na njima blizak način.

U ponedjeljak, 23. ožujka, imali smo duhovnu obnovu za roditelje, djelatnike i djecu. Na početku duhovne obnove sve je pozdravila ravnateljica s. Matea Faltak. „U korizmi nas Gospodin poziva da zastanemo i pokušamo ponovno otkriti ono što je u životu najvažnije. U svakodnevici koja je često ispunjena obvezama, brigama i žurbom, rijetko imamo priliku zastati i osluškivati svoje srce. Upravo su zato ovi trenuci duhovne obnove dragocjeni da čujemo Gospodina i budemo s njime“, rekla je ravnateljica.

Prvi dio duhovne obnove bila je molitva križnog puta u vanjskom prostoru igrališta uz postaje koje su djeca sama osmislila i nacrtala. Nakon toga roditelji su u sabranosti poslušali nagovor koji je predvodio vlč. mr. Janko Lulić. Isto tako pristupali su sakramentu pomirenja.

Voditelj duhovne obnove mr. sc. Janko Lulić govorio je kako nas Uskrs poziva na promjenu da postanemo novi ljudi i pobjeđujemo sebe. Rekao je da odricanje vodi prema Uskrsu osposobljavajući nas da postanemo novo stvorenje. Svako odricanje i svaka odluka je po sebi dobra i donosi dugoročno plodove. Od tjelesnih odricanja bit će nam zahvalno naše tijelo, a od mnoštva dobrih odluka koje stvara duh, bit će nam zahvalan i zadovoljan naš duh. Poruka je Uskrsa da nismo sami, Gospodin je s nama u svim trenucima i poziva nas donositi mir.

Podsjetio je roditelje da su oni prvi prenositelji vjere svojoj djeci te da im svjedoče vjerski život u svojim obiteljima. Istaknuo je tri sredstva preko kojih djeci mogu pružati primjer: prakticirati sakramentalni život sudjelujući redovito na svetoj misi i pristupati sakramentu ispovijedi te zajedno moliti u obitelji.

Ovakvim sadržajima u vrtiću želimo osnažiti suradnju s roditeljima te zajednički pridonijeti odgoju djece u ozračju povjerenja, zajedništva i duhovnih vrijednosti. Korizmeno vrijeme tako postaje prilika za rast, kako djece, tako i odraslih, u međusobnom razumijevanju, ljubavi i vjeri.

Proces prilagodbe odvija se postupno te se provodi uz strpljenje, razumijevanje i suradnju između roditelja i odgojitelja kako bi prilagodba bila uspješna i olakšana svim sudionicima procesa, djeci, roditeljima i odgojiteljima. Cilj prilagodbe je da dijete razvije osjećaj sigurnosti, povjerenja i pripadnosti skupini.

U prvim danima boravak djeteta u vrtiću najčešće je kraći, a vrijeme provedeno u skupini postupno se produžuje. Odgojitelji prate individualne potrebe svakog djeteta te kroz igru, razgovor i svakodnevne aktivnosti pomažu djetetu da se upozna s novim prostorom, vršnjacima i dnevnim ritmom. Topao, strpljiv i podržavajući pristup odgojitelja pomaže djetetu lakše prihvatiti promjene i stvoriti osjećaj sigurnosti.

Posebnu važnost u našem vrtiću ima provedba vjerskog odgoja. Kroz svakodnevne aktivnosti, razgovore, priče, pjesme i zajedničke molitve djeca upoznaju temeljne životne vrijednosti poput ljubavi, poštovanja, dobrote, zahvalnosti i međusobnog pomaganja. Vjerski odgoj pomaže djeci u razvijanju moralnih vrijednosti, osjećaja zajedništva i razumijevanja prema drugima. Djeca, na njima primjeren način upoznaju osnovne vjerske običaje, što pridonosi njihovom cjelovitom razvoju – emocionalnom, socijalnom i duhovnom.

Suradnja s roditeljima iznimno je važna tijekom cijelog procesa prilagodbe. Roditelji mogu pomoći djetetu tako da ga unaprijed pripreme za polazak u vrtić kroz razgovor o vrtiću kao o ugodnom i sigurnom mjestu gdje će upoznati nove prijatelje i sudjelovati u raznim zanimljivim aktivnostima. Važno je da roditelji prilikom dolaska u vrtić ostanu smireni i pozitivni jer djeca vrlo lako prepoznaju emocije odraslih.

Preporučuje se da rastanak u jutarnjim satima bude kratak, ali topao i ohrabrujući. Djetetu treba jasno reći da roditelj odlazi, ali i da će se ponovno vratiti po njega. Redovitost dolazaka u vrtić također pomaže djetetu u lakšem stvaranju osjećaja sigurnosti i navike boravka u skupini.

Roditelji su uvijek dobrodošli razgovarati s odgojiteljima i podijeliti informacije koje mogu pomoći u boljem razumijevanju djetetovih potreba, navika i interesa. Otvorena komunikacija i međusobno povjerenje temelj su uspješne suradnje između obitelji i vrtića.

Proces prilagodbe kod svakog je djeteta jedinstven i može trajati kraće ili dulje. Uz podršku roditelja, odgojitelja i poticajno okruženje vrtića, većina djece postupno razvije osjećaj sigurnosti, prihvaćenosti i radosti boravka u vrtiću.

Pripremila:
Lucija Brigljević, mag. praesc. educ.

• Došen-Dobud, A. (2004). S djecom u jaslicama. Alinea, Zagreb.
• Slunjski, E. (2008). Dječji vrtić – zajednica koja uči. Spektar media, Zagreb.

Cilj postavljanja pravila i granica je naučiti dijete samokontrolu i naučiti ga da zadovolji svoje potrebe na prihvatljiv način.

DJECI OSJEĆAJ
SIGURNOSTI DAJU:

• ljubav
• disciplina
• pažnja
• komunikacija
• rutina
• kontinuitet i dosljednost
• primjer ponašanja
• poštovanje

POSTAVLJANJEM GRANICA I PRAVILA DIJETE UČI:

• prepoznati vlastite potrebe i što ih izaziva
• prepoznati posljedice ponašanja
• samokontrolu
• imenovati emocije i razumjeti njihove uzroke
• prepoznati i izraziti vlastite emocije na prihvatljiv način
• o pravednosti i obzirnosti
• empatiju i altruizam

PREVENCIJA NEPOŽELJNIH PONAŠANJA

• sagradite temelje od ljubavi, povjerenja i poštovanja
• ohrabrujte dijete
• slušajte dijete i zajedno raspravljajte o emotivnim situacijama
• odredite jasna i jednostavna pravila
• izrecite očekivanja prije novih situacija
• dogovorite što dijete može činiti kad je frustrirano
• uspostavite obiteljske rituale
• osmislite fleksibilnu dnevnu rutinu aktivnosti
• pronađite svaki dan vrijeme za zajedničku igru i druženje
• odvojite vrijeme koje ćete provoditi sa svakim djetetom posebno
• omogućite djetetu da donosi neke odluke (npr. izbor između dvije opcije)
• dajte mu odgovornosti i obaveze (npr. pospremanje)
• budite primjer ponašanja

REAKCIJE NA NEPOŽELJNO PONAŠANJE

Reagirajte dosljedno, svaki put i to na isti način. Efikasnije je kada oba roditelja (i drugi skrbnici) reagiraju ujedinjeno i uvijek na isti način. Reagira li roditelj svaki put drugačije, dijete će nastaviti istraživati koje će reakcije određeno ponašanje izazvati. Ako su roditelji uvijek dosljedni, dijete će isprobati druga ponašanja za ostvarivanje svojeg cilja. Sačuvajte mir i nadzor nad sobom, gledajte dijete u oči, pazite na ton glasa i govor tijela. Budite kratki i određeni, imenujte nepoželjno ponašanje, dajte jasnu i pozitivno formuliranu uputu što je trebalo učiniti. Dajte jasnu informaciju što sada slijedi (posljedica), ohrabrite i nagradite poželjno ponašanje čim se pojavi. Pružite djetetu mogućnost izbora – ponudite mu izbor da učini ono što se od njega očekuje prije nego što odredite posljedicu. U nekim situacijama preusmjeravanje na drugu aktivnost može biti učinkovita posljedica. Odaberite posljedice tako da one proizlaze iz situacije. Bitno je da dijete nepoželjnim ponašanjem ne dobije ono što je željelo. U nekim situacijama to će biti jednostavno (npr. oduzimanje igračke koju je otelo). Nekada je dovoljno dijete izvući iz situacije (npr. pozvati ga da ostane uz roditelja ili ga usmjeriti na drugu aktivnost).

ŠTO NE ČINITI?

Ne vičite. Ostanite smireni. Vikanje potiče vikanje. Neka posljedice viču umjesto vas. Ne prijetite. Praznu prijetnju dijete doživljava kao prekršeno obećanje. Ne pregovarajte. Recite i zahtijevajte: kratko, jasno i precizno. Ako vas ne posluša odmah, reagirajte posljedicom. Ne pojašnjavajte. U emotivno nabijenim situacijama dijete nije spremno slušati. Imenujte nepoželjno ponašanje, recite koje ponašanje očekujete i koja je posljedica. Npr. udario si sestru, drugi put pitaj da se pomakne, sad ćeš ostati tu sa mnom. Ne popuštajte pred pregovaranjem, pritiscima i suzama. Ignorirajte ova ponašanja. Popustite li, dijete uči nepoželjnim ponašanjem dobiti ono što želi. Ne udarajte dijete. Djetetu predškolske dobi roditelji su najvažniji model ponašanja. Vidi li roditelja kako agresijom rješava problem i samo dijete uči agresivno reagirati.

KADA S DJETETOM RASPRAVLJATI O NEPOŽELJNIM PONAŠANJIMA

O nepoželjnim ponašanjima treba razgovarati kad je dijete smireno i spremno za razgovor. U situaciji burnih emocija, čim roditelj počne pričati, dijete prestane slušati. Vrijeme prije odlaska na spavanje može biti efikasno za ove oblike razgovora. Ispitajte dijete što je željelo postići. Dogovorite se što može učiniti drugi put u toj situaciji. Raspravite kako se osjećalo. Raspravite i o emocijama drugih osoba koje su bile uključene u situaciju. Recite djetetu kada se Vi tako osjećate i što onda činite. Koristite tematske slikovnice i priče koje pomažu. Iskoristite svakodnevne situacije i budite model ponašanja. Imenujte svoje emocije i pojasnite djetetu što činite. Povežite svoje iskustvo s djetetovim iskustvima.

Pripremila:
Ivana Matijević, stručni suradnik pedagog

Ove godine naš vrtić je prvi puta sudjelovao na tradicionalnom fašniku u  Sisku u subotu, 14. veljače 2026. godine. Fašnik je organizirao Grad Sisak u suradnji s Turističkom zajednicom, Domom kulture Kristalna kocka vedrine i ŠRC Ugostiteljstvom. Toga dana Sisak je postao grad smijeha, boja i dobre zabave. Fašnička povorka prošla je kroz grad, a ovogodišnja tema bila je ljubav. Djeca našeg vrtića bili su slatki bombončići, u rukama su nosili srca s porukama ljubavi, tj. citate iz Hvalospjeva ljubavi kojima su dirnuli srca sudionika.

Na Korzu nas je čekao pravi fašnički spektakl: fašnički defile, mađioničarska predstava, koncert grupe Barabe uz neizostavnu eno-gastro ponudu. Najbolje maske osvojile su super nagrade. Među nagrađenima izabran je naš vrtić što nas je dodatno razveselio. Djeca su doživjela lijepo zajedništvo i odlično se zabavila.

U našem vrtiću fašnik je bio u utorak 17.veljače 2026. godine. Djeca su  s oduševljenjem došla u vrtić u svojim omiljenim kostimima, od superjunaka, princeza, životinja do maštovitih likova iz bajki. Zajedno su formirali šarenu povorku i prošetali Selima, a osmijesi i radost mogli su se vidjeti na svakom koraku. Tijekom šetnje pjevali su vesele pjesme, mašući prolaznicima i šireći pozitivnu energiju.

Bilo je to prekrasno zajedničko iskustvo koje je djeci donijelo mnogo zabave i veselja, a cijeli dan ispunjen smijehom i maštom ostat će im dugo u lijepom sjećanju.

U tjednu koji je prethodio Prvoj nedjelji došašća u našem su se vrtiću održavale adventske radionice na kojima su roditelji zajedno sa svojom djecom izrađivali adventske vijence.

Djeca su radosno sudjelovala u izradi, birala su ponuđene materijale i ukrase, dok su ih roditelji i odgojiteljice strpljivo vodili kroz proces. Bila je to prilika da potaknemo roditelje da provedu kvalitetno zajedničko vrijeme u blagdanskom duhu. Radionice su protekle u ugodnom i toplom ozračju ispunjenom suradnjom, kreativnošću i radošću zajedničkog stvaranja. Djeca su se s ponosom fotografirala držeći adventski vijenac koji su nosili kući i na kojem će tijekom Došašća s obitelji paliti svijeće i čekati Isusov dolazak. Svaka upaljena svijeća podsjeća nas na svijetlo koje raste u našim srcima dok se pripremamo za Božić.

Dolazak sv. Nikole u naš vrtić bio je poseban događaj ispunjen radošću i toplinom. Djeca su za djecu je bio trenutak pun uzbuđenja, osmijeha i dječjeg oduševljenja. Kroz vjerske sadržaje i aktivnosti raznovrsnoga izražavanja i stvaranja upoznali smo ih sa životom ovoga sveca i običajima vezanim uz slavlje njegova spomena. Prilikom susreta sv. Nikola je pohvalio svu djecu i ohrabrio, potaknuo ih da i dalje budu dobri i veseli te si međusobno pomažu. Dok su mu djeca pjevala prigodne pjesme, svako dijete nagradio je lijepim slatkim paketićem koji je upućivao na prekrasnu Božju osobinu darežljivosti.

U vrtiću je svakoga dana došašća sve više vladalo blagdansko ozračje kojem je pridonosila prigodna duhovna glazba, lijepe adventske i božićne pjesme.

Izrađujući zajedno sa svojim odgojiteljicama božićne ukrase (anđeli, borovi, čestitke, zvjezdice, lampice), djeca su uređivala prostor našeg vrtića. Svaki ponedjeljak su na adventskom vijencu u vrtiću uz molitvu i pjesmu predvođeni odgojiteljicama zapalili svijeće stvarajući ugodno predblagdansko ozračje zajedništva, pripadanja i međusobne povezanosti.

Ove godine prvi puta smo sudjelovali na manifestaciji ‘Advent u Sisku’ na kojoj smo se predstavili Božićnom kuglicom u čijem oslikavanju su sudjelovali i roditelji naše polaznice vrtića. Oslikana božićna kuglica predstavlja kulturu i vrijednosti koje njegujemo u našem katoličkom vrtiću. U središtu kuglice nalaze se jaslice koje predstavljaju tajnu Božića – rođenje djeteta Isusa, koji donosi mir, ljubav i svjetlo u naše živote. Na kuglici su naslikana djeca koja su srce vrtića. Naša je zadaća dovesti ih Isusu, našem prijatelju. Njihova radost, čistoća i iskrenost najljepši su ukras Božića. Naslikali smo na kuglici i našu crkvu svete Marije Magdalene koja je prepoznatljiv znak naše zajednice i mjesta Sela gdje se okupljamo u molitvi, miru i zahvalnosti.

Djecu smo tijekom došašća poticali na molitveno izražavanje, usvajali smo nove i ponavljali već usvojene kratke molitve, molili smo zajedno s djecom, a i međusobno smo molili i jedni za druge.

Posebno su se djeca veselila slatkom daru iz adventskoga kalendara koji ih je poticao da čine dobra djela. Zajedno s djecom odgajateljice su ostvarile projekt jaslica. Djeca su sama izrađivala postavljala i slagala jaslice, kuće, naselja, polja sa stokom, pastire, štalicu, figure. Uoči spomendana sv. Lucije posadila su pšenicu, te svakog dana pratili njen napredak. Izraslu pšenicu nosit će svojim kućama zajedno s božićnim čestitkama.

Vrhunac slavlja bio je 17. prosinca u crkvi sv. Marije Magdalene u Selima kad smo imali Božićni program koji su izveli predškolci te slavlje svete mise. Program su pripremila djeca s odgojiteljicama za rođenje Djeteta Isusa. Na slavlje smo pozvali roditelje, djedove i bake, rodbinu i prijatelje. Predškolci su nastupali u ulogama božićnih likova anđela, zvjezdica i pastira, a obitelj Martine i Darija koja čeka drugo dijete bila je u ulozi svete Obitelji. Njihova prisutnost s darom novoga života koji nosi majka unijela je poseban mir, toplinu i autentičnost u ovo sveto vrijeme. Misu je predvodio fra Nikola Šantek, župni vikar župe sv. Josipa Radnika iz Galdova.

Fra Nikola je pohvalio djecu što su lijepo pjevali i recitirali, istaknuo je dobrotu koju je pokazao Bog šaljući nam svoga Sina u liku Djeteta Isusa. Pozvao je djecu i sve prisutne da mu služe u ljubavi kao anđeli, pastiri i zvjezdice.

Na kraju mise ravnateljica s. Matea zahvalila je i čestitala Božić svima prisutnima. Rekla je da se sva ljepota Božića može pojačano osjetiti u vrtiću jer je Bog koji je došao na svijet bio Dijete. Isus se svojim rođenjem poistovjetio sa svakim od nas. Isusov dolazak zavrijedio je najveće slavlje, koje, i ovoga puta se pokazalo, najiskrenije znaju doživjeti i slaviti upravo djeca.

Djeca su zajedno sa svojim odgojiteljicama mijesila i oblikovala tijesto, učeći koliko truda i ljubavi stoji iza svakog komadića kruha. Kroz te aktivnosti mogla su doživjeti bogatstvo i različitost plodova zemlje koje nam daruje Bog te spoznati važnost čovjekove zahvalnosti i odgovornosti za očuvanje tih darova.

Uz miris peciva i svježe pečenog kruha koji se širio prostorom vrtića, svi su se prisjetili da prava radost dolazi iz jednostavnih stvari. Kruh nije samo hrana, nego i simbol života, ljubavi i zajedništva koje se gradi međusobnim dijeljenjem.

Na svečanosti održanoj u vrtićkom igralištu djeca su se okupila oko „stola zahvalnosti“ na kojem su izložila razne vrste kruha, peciva i kolačića koje su sama pripremila. Zajedničku molitvu i blagoslov kruha predvodio je župnik vlč. Dragutin Papić, koji je jednostavnim i toplim riječima potaknuo prisutne na zahvalu Bogu te blagoslovio sve proizvode i plodove zemlje. Dječji glasovi ispunili su igralište prigodnim recitacijama i pjesmama, stvarajući ozračje radosti i zahvalnosti.

Bilo je to lijepo i veselo zajedništvo u kojem su djeca, odgojitelji i roditelji još jednom posvjedočili važnost zahvalnosti i dijeljenja Božje ljubavi u svakodnevnom životu. Zahvalni Bogu na svim darovima koje svakodnevno daje – plodovima zemlje, radu ljudskih ruku i svemu što hrani i raduje – sudionici su nastavili druženje i blagovanje u vrtiću.

„Hvala ti, Bože, za kruh naš svagdašnji, za plodove zemlje, za radost i za našu djecu. Neka njihova iskrenost i smijeh uvijek budu znak tvoje prisutnosti među nama“, poručili su iz Dječjeg vrtića Svete Marije Magdalene.

U vrtiću se djeca odgajaju u vjeri. Svako dijete osjeća se prihvaćeno i podržano u ostvarivanju svojih potencijala te se može slobodno izražavati prema svojim mogućnostima i interesima. Takav odgoj predviđa raznovrsne aktivnosti kojima se djeci pokazuje ljepota vjere. Potiču se različita područja djetetova interesa i učenja i omogućuje cjelovit razvoj djeteta.

Kako bismo zazvali Božju pomoć na početku nove pedagoške godine, slavili smo u montažnoj crkvi župe sv. Marije Magdalene u Selima u četvrtak 25. rujna 2025. godine svetu misu za djecu, roditelje i djelatnike Dječjega vrtića Svete Marije Magdalene iz Sela. Misno slavlje predvodio je župni vikar u župi sv. Kvirina u Sisku vlč. Croat Balija, u zajedništvu s domaćim župnikom preč. Dragutinom Papićem.

Na početku mise sve prisutne je pozdravila ravnateljica s. Matea Faltak. Istaknula je da je ovo slavlje prigoda da molimo za svu djecu u našem vrtiću kao i za sve obitelji. Budući da je naš biskup Vlado ovu godinu u Sisačkoj biskupiji proglasio Godinom nade, rekla je da ćemo u novoj pedagoškoj godini osim za milost blagoslova moliti i za krepost nade.

Djeca predvođena odgojiteljicama na misi su skladno i radosno molila i zanosno pjevala. Molitvu vjernika predvodili su predškolci moleći za papu Lava, biskupa Vladu i sve svećenike da rastu u svetosti, za svu djecu svijeta da lijepo napreduju u dobroti, za sve bolesne, tužne i osamljene, za obitelji da u njima vladaju ljubav, mir i blagoslov, a posebno za djecu i djelatnike vrtića da radosno prenose Božju ljubav. Roditelji su se uključili u čitanje Božje riječi.

„Vrtić je škola ljubavi gdje se uči dijeliti, pomagati i rasti u zajedništvu. Neka ova godina bude ispunjena igrom, prijateljstvom i Božjim blagoslovom za djecu, roditelje i odgojitelje“, rekao je vlč. Croat.

Ravnateljica s. Matea je pozvala sve na zajedničko druženje u prostoru Dječjega vrtića gdje je za tu prigodu u suradnji s roditeljima pripremljena okrjepa. „Moleći na početku nove pedagoške godine za blagoslov, snagu i mudrost preporučili smo sebe i sav naš rad Isusu, našem prijatelju. Nova pedagoška godina je nova prilika da se svi odgojitelji, roditelji i djeca još snažnije stavimo u službu jedne od najsvetijih ljudskih zadaća koja se zove odgoj čovjeka. Kad se s Bogom započne, onda uz Boga sve na kraju završi dobro“, poručili su iz katoličkog vrtića Svete Marije Magdalene.